Podobnik: Raste BDP u Hrvatskoj? Rastao je i u Grčkoj kada je propala

Vlada je na sjednici prošlog utorka usvojila deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijedan 175,4 milijuna eura, koji uključuje i postupno izlaženje iz mjera subvencioniranja energenata, to jest struje, plina i toplinske energije. Kako će se to odraziti na poduzetnike, a kako na građane?

"Kod mnogih poduzetnika energija nije velika stavka. Tako da, ako malo povećate cijenu struje, kod njih neće biti neka velika promjena. Međutim, jasno, ako imate čeličanu ili aluminijsku industriju onda bi trošak energije bio ogroman, 30 ili 40 posto", kaže Boris Podobnik.

"Sama ta struja nije problematična, problematični su drugi troškovi. Obično se govori da poduzetnici ne bi trebali dizati cijene zbog inflacije, ali problematično je da u isto vrijeme vi kao grad možete povećati cijene četiri ili pet puta, bez ograničenja. Posebno onaj prostor oko kafića, u nadležnosti grada. U mnogim gradovima povećao se nekoliko puta. Utječe li to na inflaciju? Sigurno."

Glas poduzetnika godinama se zalaže za "smanjenje države", nameta, za ostavljanje prostora poduzetništvu, ali Podobnik tvrdi da su svi ti apeli pali na gluhe uši.

"Apsolutno ništa pozitivno se nije dogodilo. Nedavno je čak bila vijest da Rumunji i Bugari rade na tome, a mi smo mislili da smo ispred njih. Oni su pojam najkorumpiranijih i najzaostalijih u Europi, međutim i oni su vidjeli da, kada si u krizi, moraš nešto napraviti, moraš smanjiti državni aparat."

"Ja nisam vidio da se to radi kod nas, dapače, konstantno se povećava javni, državni sektor. To je praktički stranačka vojska koju hranite, oni će onda izaći na izbore i vi ćete pobijediti. To je samoodržanje, ali za naciju i državu to nije najbolje rješenje. Morate imati snažnu ekonomiju da bi BDP mogao rasti na normalan način. Jer BDP kod nas trenutno raste, ali rastao je i u Grčkoj kad je propala. Grčka je 2008./09. imala rast BDP-a, ali uz to je išlo jako zaduživanje. Kod nas zaduživanje nije toliki problem, pogotovo u odnosu na mnoge zapadne zemlje. Ali naš stupanj zaduženosti je 1. ili 2. među bivšim socijalističkim državama."

Što se tiče same strukture hrvatske ekonomije, Podobnik smatra da problemi počinju na obrazovnoj razini.

"Ako se više ne traži fakultetska sprema, to govori da fakulteti odgajaju studente koji su nepotrebni. I vrlo često, ako takvih studenata ima jako puno, a recimo inženjera nedostaje, to može biti razlog zbog kojeg raste korupcija. Ako vi, recimo, završite neki fakultet s kojim ne možete dobiti posao u realnom sektoru, što vam drugo preostaje nego pokušati se zaposliti u javnom sektoru, gdje se vrlo često i ne traži neka velika kompetencija."

Tvrdi da je struktura gospodarstva ta koja je ključna, a ona se u Hrvatskoj i dalje uglavnom definira kroz turizam.

"Nešto govori to da turizam kod nas doprinosi oko 20 posto BDP-a. Mi smo tu s Grcima u samome vrhu. Koja su glavna zanimanja u turizmu? Čistačice, konobari, više od srednje škole vam nije ni potrebno", kaže naš ekonomist.